MAĐARSKA OTVORILA TAJNE DOSIJEE, 60.000 IMENA ISPLIVALO U JAVNOST! Otkriveni doušnici komunističkog režima, mnoge porodice čeka šok
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Mađarska je otvorila dosijee tajne policije iz komunističkog perioda, sa imenima oko 60.000 doušnika dostupnim na internetu. Vlada tvrdi da će to pomoći društvu da se suoči sa traumama posle 45 godina komunizma.
- Odluka je izazvala podele: kritičari upozoravaju da su dokumenti nepotpuni i da bi objavljivanje moglo da uznemiri porodice i izazove nove sukobe.
Mađarska je danas javnosti otvorila dosijee tajne policije iz komunističkog perioda. Reč je o dokumentima koji otkrivaju identitete oko 60.000 ljudi koje su komunističke vlasti angažovale kao doušnike. Vlada tvrdi da će objavljivanje dokumenata pomoći mađarskom društvu da se suoči sa traumama nakon 45 godina komunističke vladavine, piše BBC.
Odluka je izazvala podeljene reakcije. Kritičari smatraju da su dokumenti objavljeni prekasno, da su nepotpuni i da bi njihovo objavljivanje moglo da izazove nove sukobe i dodatno uznemiri porodice ljudi čija se imena nalaze u dosijeima.
Datum objavljivanja izabran je simbolično. Na današnji dan, 4. novembra 1956. godine, sovjetski tenkovi ušli su u Budimpeštu i druge mađarske gradove kako bi ugušili revoluciju protiv komunističke vlasti.
Mnoge porodice sada će se suočiti sa teškim informacijama
"Molim sve da se prema ovom dugo očekivanom objavljivanju dokumenata odnose dostojanstveno i ljudski", rekao je premijer Peter Mađar novinarima u državnom arhivu u Budimpešti.
"Mnoge porodice sada će se suočiti sa teškim informacijama, često povezanim sa preminulim članom porodice. Nemoguće je suočiti se sa traumom bez razgovora i postavljanja pitanja", poručio je Mađar.
Otvaranje arhiva bilo je jedno od glavnih obećanja njegove izborne kampanje, nakon koje je u aprilu ubedljivo pobedio na parlamentarnim izborima. Mađar je odluku predstavio kao ispunjenje obećanja koje su još 1989. godine dali ljudi zaslužni za rušenje komunističke vlasti u Mađarskoj.
Tokom prethodnih decenija različite mađarske vlade razmatrale su otvaranje arhiva, ali nijedna to nije učinila. Među njima su bile konzervativne, socijalističko-liberalne vlade, kao i one predvođene Fidesom.
Od 1998. godine građani su mogli da zatraže uvid u sopstveni dosije, dok su istoričari mogli da istražuju dokumente drugih osoba. Međutim, mnoga imena bila su zatamnjena, a deo dokumenata zadržale su bezbednosne službe koje su nastavile da rade nakon pada komunizma.
Šta se sve može pronaći u objavljenim dokumentima?
Tokom prethodnih 36 godina podaci iz dosijea često su dospevali u javnost, a pojedine vlade koristile su ih kako bi naštetile političkim protivnicima. Brojni dokumenti takođe su uništeni krajem osamdesetih godina, kada je Komunistička partija postepeno gubila vlast.
Od danas su imena i lični podaci oko 60.000 ljudi koje su komunističke tajne službe angažovale kao doušnike dostupni na internet stranici nyitottaktak.hu.
U pojedinačnim dosijeima uglavnom se nalaze pravo ime i prezime doušnika, njegovo tajno ime, datum rođenja, adresa i ime majke.
Dokumenti sadrže i podatke o tome zašto je osoba pristala da sarađuje sa tajnom policijom, odnosno da li je to učinila dobrovoljno, pod prisilom ili zbog ucene. Navodi se i ime službenika tajne policije koji je bio zadužen za doušnika.
Druga grupa dokumenata, poznata kao B-dosijei, trenutno se digitalizuje i biće objavljena 25. februara.
Ti dokumenti doneće znatno više detalja o načinu na koji su ljudi vrbovani, kao i o tome koliko su informacije koje su dostavljali bile vredne tajnoj policiji.
Neki su postajali doušnici zbog ucena i pretnji
Procenjuje se da su mađarske tajne službe između decembra 1944. i februara 1990. godine angažovale između 150.000 i 160.000 doušnika.
Mnogi od njih nisu dobrovoljno pristali na saradnju. Tajna policija ih je ucenjivala pretnjama da će izgubiti posao, mogućnost školovanja ili pristup lekovima. Nekima su pretili i objavljivanjem informacija o njihovom seksualnom životu ili zavisnostima.
Takvi osetljivi lični podaci biće uklonjeni iz dokumenata koji se sada objavljuju.
Deo kritičara smatra da bi javnost mogla prebrzo da osudi ljude čija se imena nalaze u dosijeima, bez razumevanja okolnosti u kojima su pristali na saradnju sa tajnom policijom.
Istoričar Kristijan Ungvari, koji se godinama zalagao za potpuno otvaranje arhiva, smatra da građani imaju pravo da znaju koje je podatke država prikupljala o njima. Prema njegovom mišljenju, pristup takvim informacijama ne bi smeo da zavisi od odluka političara na vlasti.
S druge strane, istoričarka i poslanica Evropskog parlamenta Žužana Borvendeg iz krajnje desne stranke Naša domovina protivi se načinu na koji su dokumenti objavljeni.
"U velikoj većini sačuvanih izveštaja doušnika nije moguće čak ni utvrditi identitet doušnika, a kamoli njegove motive", rekla je Borvendeg.
U izjavi za mađarske medije upozorila je da bi objavljivanje imena bez potpunog objašnjenja okolnosti u kojima su ljudi vrbovani i onoga što su radili za tajnu policiju moglo da dovede javnost u zabludu.
(Kurir.rs/BBC)